U centru za posjetitelje Parka prirode Učka, danas je održano predavanje „Bjeloglavi supovi na Učki“. Biologinja u Javnoj ustanovi Park prirode Učka, Vesna Ahel, otkrila je najnovija saznanja i rezultate višemjesečnih istraživanja i praćenja, iz kojih je vidljivo da su se bjeloglavi supovi, nakon više od 100 godina vratili na Učku, kao stanovnici Parka, a ne samo povremeni posjetitelji.
Bjeloglavi supovi jedna su od četiri vrste strvinara koje žive u Europi, te jedina preostala u Hrvatskoj. Od brojne populacije koja se nekada gnijezdila duž cijele jadranske obale, na 11 otoka i u Slavoniji, danas je preostalo samo oko 120 parova, koje se gnijezde na otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću. Do smanjenja populacije došlo je prvenstveno zbog smanjenja prirodnog izvora hrane za supove. Iz tog razloga, Javna ustanova Park prirode Učka, 2017. godine, uspostavila je hranilište za bjeloglave supove.
Prvenstvena namjena hranilišta bila je, redovnom opskrbom hrane postići reintrodukciju vrste tj. povratak gnijezdeće populacije na Učku. Od uspostave hranilišta, broj jedinki u Parku prirode Učka se povećava, a u proljeće ove godine otkriveno je gnijezdo bjeloglavog supa u južnom dijelu Parka, čime je osnovna misija hranilišta ispunjena. Učka je postala dom nove, mlade kolonije (jedine kontinentalne kolonije u Hrvatskoj).
Vrijednost projekta hranilišta za bjeloglave supove u Parku prirode Učka prepoznala je i tvrtka dm, čiji su predstavnici prije predavanja uručili Javnoj ustanovi Park prirode Učka, donaciju u iznosu od 35.000 kuna. Donacija je namijenjena opskrbi hranilišta hranom.
U ovom trenutku, kada je redovita opskrba i neometan rad hranilišta od izrazite važnosti, sufinanciranje od strane donatora poput dm-a, koji prepoznaju vrijednost i značaj ovakvih projekata i njihov pozitivan učinak na očuvanje cjelovitosti prirodnog okoliša te bogatstva biološke raznolikosti i ekološke stabilnosti, izrazito je bitno za daljnji rad „restorana za supove“ i opstanak nove kolonije na Učki. Pogotovo u današnje vrijeme, u vidu sve češćih negativnih učinaka ljudskih djelatnosti na prirodu, uz klimatske promjene i pad bioraznolikosti, ovakav uspjeh i konkretan rezultat čovjekovih napora da pozitivno utječe na okoliš, dokaz su da su promjene na bolje moguće i da se trud isplati te se nadamo da će ovakvih projekata i vijesti u budućnosti biti i više.
