Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

Poučna staza “Stražica–Sapaćica”

Poučna staza Stražica-Sapaćica povest će vas živopisnim krajolicima Ćićarije te će vas upoznati s biljnim i životinjskim vrstama koje nastanjuju planinske pašnjake i bukove šume.

Za razliku od Učke, čiji je uski planinski lanac izdignut nad morem, Ćićarija se svojim šumovitim vrhuncima blaže uzdiže nad zaleđem, više nalikujući visoravni. Ime je dobila po stanovnicima – Ćićima – romanskom stanovništvu koje je ovdje doselilo u doba turskih osvajanja. Ovčarstvo je na ovim prostorima tisućama godina činilo osnovicu ljudskog preživljavanja. Upravo su na taj način nastali pašnjaci i pojila koji danas predstavljaju žarišta bioraznolikosti. Bukova je šuma stanište kornjaša i raznih lišajeva, a stjenoviti greben Stražice mjesto je s kojeg ćete možda opaziti ptice grabljivice. Prirodne vrijednosti na ovoj stazi u uskoj su svezi s kulturnom baštinom, zbog čega ćemo se na ovoj stazi prisjetiti i stanovništva koje je nekad obitavalo na ovim prostorima.

Staza počinje/završava oko 150 m od Centra za posjetitelje Poklon (u smjeru prema Veloj Učki) i dugačka je oko 6,5 km s vrlo malom visinskom razlikom te se može obići za dva do tri sata. Staza je lagana do srednje zahtjevna pa je prikladna da je posjećuju i roditelji s djecom, starije osobe i drugi posjetitelji koji nisu skloni ozbiljnom planinarenju, ali vole šetnje prirodom.

Zahtjevnost staze: lagano

Duljina staze: 6,5 km

Vrijeme obilaska: 3 sata

Početak staze: Centar za posjetitelje Poklon

Poučna staza “Vela Draga”

Jedan od zasigurno najatraktivnijih lokaliteta Parka prirode Učka svakako je kanjon Vele drage. Ovaj prirodni fenomen, kojeg su prirodne sile – potresi, vjetrovi, sunce i voda – započele oblikovati još u doba krede (prije 140 milijuna godina), od 1963. godine zaštićen je kao rezervat prirodnog predjela, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode.

Poučna staza „Vela draga”, otvorena 2004. godine, prolazi rubom dojmljivog istoimenog kanjona i uz pomoć postavljenih interpretacijskih ploča na četiri jezika predstavlja posjetiteljima ovaj spomenik izuzetne geomorfološke vrijednosti. Interpretacijske ploče pisane su jednostavnim popularno–znanstvenim jezikom kojim se objašnjavaju geološki fenomeni postanka masiva Učke i samog kanjona. Iznad kanjona, na uređenom vidikovcu i odmorištu, možete kratko predahnuti, a zadivljujuće vizure vapnenačkih tornjeva zasigurno će vam se duboko urezati u sjećanje i ponovno probuditi divljenje najvećem arhitektu svih vremena – prirodi. Zahtjevniji dio poučne staze nastavlja se od vidikovca sve do podnožja kamenih tornjeva i do samog dna Vele drage.

Osim geoloških fenomena, ova staza poučava i o alpinizmu i slobodnom penjanju, sportovima koji su u Veloj dragi prisutni još od davne 1931. godine kada je legendarni alpinist Emilio Comici u Velikom tornju ispenjao prvi alpinistički smjer. Vela draga tako je s vremenom postala poznato penjalište na kojemu su mnogi hrvatski i europski alpinisti i sportski penjači stjecali dragocjeno iskustvo.

Nadmorska visina u kanjonu: 300 m (500 m vidikovac)

Duljina staze: 2 km

Vrijeme obilaska: 1:00 – 1:30 h

Početak staze: Parking na staroj cesti cesti Učka – Vranja

Poučna staza “Plas”

Želite li doživjeti vršni greben Učke u izravnom dodiru s prirodom, učinite to šetnjom poučnom stazom „Plas” koja počinje samo tristotinjak metara podno Vojaka.

Poučna staza „Plas”, otvorena 2006. godine, prolazi obroncima vršnog grebena Učke koji je po svom geološkom postanku te rijetkim endemičnim biljnim i životinjskim vrstama od iznimnog značaja i vrijednosti. Poučna staza prolazi kroz gustu šumu tipične primorske bukve, a na njoj se nalaze uređena odmorišta i vidikovci s pogledom na brežuljkastu Istru i Ćićariju. Interpretacijske ploče postavljene duž staze posjetiteljima predstavljaju prirodne karakteristike ovog vršnog područja Učke, bogatstvo biološke raznolikosti flore i faune, te postanak krškog (kraskog) reljefa i oblika.

Nadmorska visina: 1300 m

Duljina staze: 2 km

Vrijeme obilaska: 1:00 – 1:30 h

Početak staze: Cesta za Vojak ili planinarska staza “Poklon – Vojak”

Važno: Do Poučne staze “Plas” možete doći cestom za Vojak (zabranjeno prometovanje automobilima) ili planinarskom stazom za Vojak, koja počinje na prijevoju Poklon. Hod od Poklona do ulaska na stazu traje oko 1 sat.

Preuzmite brošuru: Brošura-Plas-Vojak.pdf

Šetnica “Slap”

Šetnica „Slap”, otvorena 2006. godine, prolazi područjem Lovranske Drage, jedne od najljepših i najizrazitijih bujičnih udolina na istočnim padinama Učke koju i dan danas oblikuje snaga vode potoka.

Šetnica vodi prema slapu, koji je bujičnoga tipa i postoji samo tijekom kiše i kratko nakon padalina, a izvire na nekoliko mjesta unutar kanjona, a utječe u more kod Medveje.

Na putu prema slapu, u čijoj blizini je uređeno odmorište, prolazi se kroz nasade maruna, šumu hrasta i graba, te preko starih terasica na kojima se nekada obrađivala zemlja.

Nadmorska visina: 359 m

Duljina staze: 800 m

Vrijeme obilaska: oko 30 minuta

Početak staze: Lovranska Draga

Mitsko-povijesna staza “Trebišća-Perun”

Drevni mit osvjedočen u krajobrazu 

Na istočnim padinama Učke, iznad prekrasne plaže Mošćeničke Drage, proteže se dubok i tajnovit klanac koji u svojemu hladu skriva priču stariju od tisućljeća. Dugo je postojala slutnja da su ovi obronci Učke bili od posebna značenja za prve slavenske doseljenike na Kvarner. Danas znamo da je to područje odabrano za pozornicu njihovih najsvetijih vjerovanja, mjesto gdje su se odvijala mitska zbivanja na kojima su počivali ciklus života i prirodne mijene od presudne važnosti za ljudski opstanak.

Mitsko-povijesna staza „Trebišća – Perun”, otvorena 2009. godine, pokušaj je da vam se približi tko su zapravo Slaveni, što danas znamo o tome odakle su i zašto došli na ovo područje, te kakva su bila vjerovanja prema kojima su krojili život svoje zajednice. Bit će vam izložena i uzbudljiva priča o tome kako su tragovi te drevne prošlosti preživjeli tisućljeće nemirne povijesti da bi danas, djelić po djelić, bili sastavljani u ono što znamo o svetoj prirodi ovog prostora.

Staza će vas provesti kroz netaknutu prirodu i očuvane zaseoke kanjona Potoške vale i dovesti na vrh Perun (880 m). Uz mitsku dimenziju ovog prostora, bit će vam predstavljene i izuzetne ljepote ovoga prirodnoga krajolika te uspomene na težak ali slikovit negdašnji život ljudi ovoga kraja.

Mitsko-povijesna staza „Trebišća-Perun” cjelodnevni je planinarski izlet. Prije nego što krenete, procijenite svoje fizičke sposobnosti, obucite odgovarajuću obuću i odjeću te ponesite dostatne količine vode i hrane. Jedini pouzdan izvor za dopunu pitke vode nalazi se u zaseoku Trebišća.

Nadmorska visina: 10 – 880 m

Duljina staze: 15 km

Vrijeme obilaska: 7 h

Početak staze: Potoki / Sveti Petar (Moščenićka Draga) / Mošćenice

Preuzmite brošuru: Brošura-Trebišća-Perun.pdf

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content