U petak 10. veljače 2023. od 10 do 13 sati, u Centru za posjetitelje Poklon u Parku prirode Učka, održan je Info dan DINAPLCONNECT projekta. Cilj ovog Interreg-ADRION projekta punog naziva „Prekogranična ekološka povezanost alpskog i dinarskog područja – DinAlpConnect“ je ojačati međunarodnu i međusektorsku suradnju radi poboljšanja ekološke povezanosti prirodnih staništa na području Dinarida i Alpa, omogućavajući dugoročnu zaštitu biološke raznolikosti. Na info danu su izlaganjem „Budućnost travnjaka na području Pilot regije Slovenija – Hrvatska“ prisutnim sudionicma predstavljeni glavni rezultati ovog međunarodnog projekta u kojem je sudjelovalo čak 11 partnera iz sedam zemalja (Hrvatska, Slovenija, Italija, Crna gora, BIH, Albanija i Grčka).
Ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić pozdravio je prisutne uvodnom riječju, a izlaganje su nastavili predstavnici projektnih partnera – Marina Grgić iz udruge BIOM te Irena Bertocelj iz Kmetijškog instituta Slovenije te Dalia Matijević, stručna voditeljica u Parku prirode Učka.
Marina Grgić uvela je prisutne u kontekst projekta koji se fokusirao na očuvanje ekološke povezanosti, što podrazumijeva procese poput nesmetanog protoka gena, migracija divljih vrsta i širenja živih organizama, a doprinosi povećanju otpornosti vrsta i ekosustava, očuvanju bioraznolikosti te ublažavanju negativnih učinaka fragmentacije staništa i klimatskih promjena. Degradacija i fragmentacija staništa upravo su najveće ugroze ekološkoj povezanosti koje su se kroz projekt adresirale različitim aktivnostima, u okviru četiriju prekograničnih pilot regija, fokusirajući se na određena ciljna staništa.
Park prirode Učka i Ćićarija spadaju u Pilot regiju Slovenija – Hrvatska zajedno s Krasom u Sloveniji te je za to pogranično projektno područje odabrano stanište suhih krških travnjaka kao ključnog za poboljšanje ekološke povezanosti. Osim vrijednog staništa mnogim ugroženim i endemskim vrstama, suhi krški travnjaci pružaju mnoge usluge ekosustava poput zaštite od požara i pohranjivanja CO2, a ujedno su izvrstan primjer održivog korištenja prirodnih dobara jer su nastali ljudskim djelovanjem uslijed otvaranja šumskih površina krčenjem za potrebe ispaše stoke u povijesti. Danas se na cijelom spomenutom području javlja problem ponovnog zaraštanja (sukcesije) i postupnog gubitka travnjaka kao posljedica promjene socio-ekonomskih prilika, depopulacije i smanjenja prisutnosti stočarstva. Projekt se zato usmjerio i na razne aktivnosti očuvanja i obnove travnjaka direktnim akcijama, poticanjem ekstenzivnog stočarstva, analizom zakonodavnog okvira, ali i na razini istraživanja te je 2021. provedena prostorna analiza stanja sukcesije (stadija zaraštenosti) travnjaka.
Strategiju za poboljšanje ekološke povezanosti koja donosi smjernice na lokalnoj i makrorazini ukratko je predstavila Irena Bertocelj, a Akcijski plan za poboljšanje ekološke povezanosti suhih krških travnjaka stručna voditeljica Javne ustanove Park prirode Učka Dalia Matijević. Akcijski plan rezultat je rada mnogih dionika s područja Učke, Ćićarije i Krasa, koji su kroz dioničke radionice značajno doprinijeli konačnoj verziji plana koji sadrži opći i specifične ciljeve s različitim aktivnostima za njihovo dostizanje, među kojima se prožimaju teme održivog upravljanja i dugoročnog korištenja, osiguravanja preduvjeta očuvanja, edukacije ciljnih skupina i šire javnosti, promocije vrijednosti, kao i rizike i mjere ublažavanja njihovih posljedica. Irena Bertocelj se nadovezala predstavljanjem dijela Akcijskog plana koji se odnosi na slovenski dio pilot regije, a oba izlaganja su predstavila konkretne provedene aktivnosti poput restauracijskog volonterskog kampa i istraživanja utjecaja ispaše.
Info dan je zaokružen vođenom diskusijom s prisutnim dionicima, koju je moderirao Bruno Kostelić iz Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije, na kojoj su se dotakla razna otvorena pitanja i izazovi, problemi i moguća rješenja, kao i buduće suradnje kao svojevrstan nastavak ovog projekta s dugoročnim ciljem osiguravanja budućnosti travnjaka kao „spoja čovjeka i prirode“ nadilazeći granice država i sektora.
