Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

GeologijaUz bogatu biološku i krajobraznu raznolikost, Park prirode Učka posjeduje i mnoga vrijedna obilježja nežive prirode, odnosno geološke baštine. Pod ovim pojmovima obično podrazumijevamo sve ono što je sačuvano u teksturi stijena i kamenja kao posljedica djelovanja unutarnjih i vanjskih sila, a obuhvaća geološke i morfološke pojave, objekte, strukture, geološke profile i izdanke, fosile, minerale, te špilje, jame i druge speleološke objekte.

Među vrijednostima nežive prirode Parka posebno mjesto zauzima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode, a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i krajobraznu vrijednost. Smatra se da je kanjon nastao taloženjem horizontalnih slojeva paleogenskih vapnenaca, nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje, da bi sadašnji izgled Vela draga poprimila postepenom i dugotrajnom erozijom i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleo-okolišu u kojem su živjeli.
Uz Velu dragu, na području Parka nalazi se još nekoliko vrijednih i zanimljivih geoloških formacija, od kojih valja izdvojiti Krvavu stijenu na zapadnim obroncima Sisola, kao i Stijenu pod Brestom. Ova dva lokaliteta svojedobno su predloženi za zaštitu kao geomorfološki rezervati, a danas uživaju zaštitu u okviru nedavno proglašenog Parka prirode Učka.

Kao što se može i pretpostaviti obzirom na krški teren, područje Parka obiluje speleološkim objektima kojih, prema zasad poznatim podacima, postoji više od 200. Nažalost, učkarske jame i špilje uglavnom su slabo istražene i dokumentirane, tako da je posao njihove sustavne inventarizacije, odnosno izrade katastra speleoloških objekata ono što tek predstoji. Zasad su, međutim, poznati podaci o endemskoj podzemnoj fauni, špiljskom nakitu (stalagmiti, stalaktiti i drugo) i brojnim arheološkim i povijesnim nalazima iz različitih speleoloških objekata u Parku.

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content