U četvrtak, 28. travnja, u konferencijskoj dvorani Centra za posjetitelje Poklon održano je predavanje o tajnama podzemlja Učke. Predavanje je održao biolog i speleolog Dino Grozić, član Speleološke udruge Estavela.
Dupkom ispunjena dvorana pokazala je veliki interes javnosti i stručnjaka za tematikom speleoloških istraživanja, koja su započela 1977. godine, slučajnim otkrićem kaverne prilikom bušenja prve cijevi tunela Učka. Istraživanja su nastavljena 2011. godine pronalaskom ulaza u podzemni sustav Zračak nade 2, nedaleko od prijevoja Poklon. Vizija o jedinstvenom špiljskom sustavu kojim su Kaverna u tunelu i tada novootkriveni sustav povezani u cjelinu započela je speleološkom intuicijom Ivana Glavaša na temelju pronađenih puhalica, a trebalo je gotovo 10 godina zahtjevnih istraživanja da se potvrdi.
Dugogodišnji rad kulminirao je 2018. godine speleo-ronilačkom akcijom kojom je konačno pronađen prirodni put između dva objekta. Bila je to zajednička akcija vrhunskih istarskih i kvarnerskih speleologa i pravi pothvat, jer je bilo potrebno preroniti sifon koji na dubini od 252 metra predstavlja najdublje dosegnuto mjesto u jami. Istraživanja se od tada nastavljaju te je izrađen i objavljen kompletan speleološki nacrt Sustava, izrađen najnovijim tehnološkim alatima.
Zračak nade 2 je s 1741 metara duljine postao najdulja jama u Primorsko-goranskoj županiji, dok se dimenzije cijelog Sustava procjenjuju na približno 3500 m duljine i 425 m dubine, a zanimljivo je i da je novi nacrt Kaverne u tunelu Učka donekle „ispravio“ stari nacrt tog speleološkog objekta.
Dino Grozić je prisutne proveo kroz putovanje u nepoznatu utrobu Učke, s brojnim neprilikama i zanimljivostima, od prvih istraživanja Geološkog instituta sedamdesetih godina, predvođenih speleološkim velikanom Srećkom Božićevićem. Uz bogatu fotodokumentaciju posjetitelji su imali priliku vidjeti tijek akcija, bivak koji služi istraživačima kao sklonište, pa i atraktivne slapove.
Osim iz speleološkog aspekta, Sustav je vrlo zanimljiv i iz hidrogeološkog i vodoopskrbnog aspekta, obzirom da je većina podzemnih kanala formirana na kontaktu karbonata i fliša po kojem teku podzemni tokovi te su istraživanja i plod dobre suradnje s Liburnijskim vodama. Glavni vodeni tok kaptiran je za vodoopskrbu već 1983. godine te do danas čini strateško važan izvor pitke vode za Opatiju i Liburnijsku rivijeru. Ova činjenica daje dodatnu težinu rezultatima istraživanja koji su, trasiranjem vodenog toka bojom, pokazali povezanost između Sustava i Kaverne ne samo fizički, nego i vodenim putem. Zbog male udaljenosti, vodi treba svega desetak minuta da iz Zračka nade stigne u Kavernu te je Grozić iskoristio priliku da pošalje i ekološku poruku o osjetljivosti krškog vodonosnika, odnosno o štetnosti bacanja krupnog otpada u jame, što je nažalost čest slučaj, ne samo na Učki nego u cijeloj Hrvatskoj.
Trenutno su zbog radova na drugoj cijevi tunela Učka istraživanja privremeno zaustavljena, no oni predstavljaju i mogućnost pronalaska novih zanimljivih podzemnih objekata. Na nacrtu Sustava smo imali priliku vidjeti i točke koje predstavljaju upitnike odnosno mjesta planiranih budućih istraživanja s površine duboko u masiv Učke i tajne koje još čekaju biti otkrivene.
Za sve koji nisu mogli prisustvovati predavanju, a zanima ih ova tematika, preporučujemo detaljne i zanimljive članke objavljene u časopisu Subterranea Croatica:
https://hrcak.srce.hr/file/381998
https://hrcak.srce.hr/file/381999
